Umirovljenicima nikad teže
Savan Tomašević, (HUL) Ovako niske mirovine gotovo dvije godine će biti u zamrzivaču, što znači da im je zabranjen rast, ali se vidi da im je dozvoljen prosječan pad
Umirovljenici su definitivno vrlo zabrinuti zbog svog položaja u
društvu i marginalizacije kojoj su izloženi više nego ikada prije. To sada
otvoreno govore gotovo na svim skupovima u udrugama i drugim asocijacijama gdje
imaju mogućnost da iskažu svoje teškoće i probleme. Svima je jasno, pa i Vladi,
da se nešto bitno mora mijenjati u mirovinskom sustavu, ali u predlaganju rješenja
najmanje pitaju same umirovljenike. Vlada je već završila prvu radnu verziju
Nacrta Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,
a konzultacija o tome nije bilo s umirovljeničkim asocijacijama niti je itko
pozivao umirovljenike da i njihovu riječ čuje, a kamo li uvaži. Marginalizacija
se tako nastavlja, a umirovljenici su došli u situaciju da jedva krpaju kraj s
krajem. Potpuno je jasno da otići iz rada u mirovinu znači postati socijalni
problem.
Deprimirajuće je za umirovljenike što se agonija nastavlja i što ne
vide da će se išta poboljšati. Jedino čuju kako im država „daje“ mirovine i kako trebaju biti sretni što je uopće
dobivaju. U prošlom broju lista iznijeli smo nekoliko podataka koji uvelike
oslikavaju težinu problema ljudi starije životne dobi. Ovaj put navodimo
primjere kretanja lipanjskih mirovina samo u zadnjih pet godina. Iz njih se
vidi kako je išlo usklađivanje rasta mirovina, iako je ono bilo minimalno, jer je primjenjivana
Švicarska formula koja je dovela do drastičnog zaostatka mirovina u odnosu na
plaće.
Mirovine nominalno pale prvi put nakon nekoliko desetljeća
Prosječna mirovina u lipnju 2006. godine bila 1.864 kune, 2007. godine 1.916 kuna, 2008. godine 2.042 kune, 2009. godine 2.167 kuna, a 2010. godine 2160. kuna. Kao što se pokazalo
prosječna lipanjska mirovina od 2006. do 2.009. godine je narasla od 1.864 kune
na 2.167 kuna. Jedino ove godine, prvi put u zadnjih nekoliko desetljeća, ne samo da nije
bilo porasta, nego je prosječna mirovina manja od one u prethodnoj godini. Zato
umirovljenici s pravom tvrde da im nikad nije bilo teže, da su na samom dnu i
da s ovim primanjima jedva preživljavaju.
Te činjenice nitko ne može pobiti, a
one govore o nepodnošljivo teškom položaju umirovljeničke populacije kojoj su
mirovine zamrznute, a istovremeno s lanca puštene cijene čak i one iz ovlasti
Vlade. Ministar financija Ivan Šuker izjavio je da do kraja ove godine neće
biti nikakvog usklađivanja rasta mirovina, a kako će biti iduće godine o tome
nitko ne govori. Drugim riječima i ovako mizerne mirovine gotovo pune dvije godine će provesti u zamrzivaču, što znači da im je zabranjen rast,
ali kao što se vidi iz navedenih brojki, nije zabranjen i prosječan pad.
Pokazuje se da umirovljenici ipak traže načina da iskažu svoje
nezadovoljstvo i revolt. Upravo provedena sindikalna akcija izjašnjavanja građana
o potrebi raspisivanja referenduma o najavljenim izmjenama Zakona o radu, u
najvećem broju su svoje „autograme“ dali baš umirovljenici iako se taj referendum ne odnosi izravno na njih. Niti su sindikati žestoko ikad
reagirali na činjenicu da su mirovine nepravedno u prosjeku dva i pol puta
manje od prosječnih plaća te da odlazak u mirovinu znači odlazak u siromaštvo.
Inicijative Matice umirovljenika
U svemu valja podsjetiti i što Matica umirovljenika čini da se
stanje poboljša i da se olakša položaj umirovljenika. U zadnjih nekoliko
mjeseci Matica je uputila pismo Vladi i ministarstvima, Hrvatskom saboru s
prijedlozima za rješavanje problema umirovljenika i za promjene u mirovinskom
sustavu. Jednako tako je poslala parlamentarnim strankama onima na vlasti
i u oporbi materijal s naslovom :“Prijedlog za suradnju na ostvarivanju prava i
općih interesa umirovljenika“.
Zajedno s Koordinacijom umirovljeničkih udruga na najviše državne
adrese upućeni su „Stavovi umirovljeničkih udruga o najavljenim restrikcijama u
mirovinskom sustavu i prijedlog mjera“. Iz Matice su išla priopćenja za javnost
u kojima su isticani zahtjevi u ime umirovljeničke populacije, zatraženi su razgovori s predsjednicom Vlade i ministrima, a zajedno s Koordinacijom
umirovljeničkih udruga delegiran je predstavnik umirovljenika u Vijeće za
socijalnu pravdu Predsjednika Republike.
I nove inicijative Matice izravno su vezane za konkretnu pomoć
umirovljenicima u ovoj teškoj situaciji. Upravo su potpisani prvi ugovori
Matice s trgovačkim kućama, lječilištima, prometnim, turističkim, i drugim
organizacijama i institucijama kako bi umirovljenici mogli kod njih plaćati
robu ili usluge po nižim cijenama i ugovorenim popustima. Sve to će članovi Matice
umirovljenika Hrvatske moći koristiti uz predočenje jedinstvene članske
iskaznice ne samo za grupne nego i za pojedinačne popuste.
Najnoviji prijedlog
koji se tek najavljuje iz Matice mogao bi dovesti do usvajanja Deklaracije o osnovnim
i neotuđivim pravima umirovljenika Republike Hrvatske. Predsjedništvo Matice je
tu inicijativu već imalo na dnevnom redu i uskoro se očekuje definiranje konačnog
prijedloga teksta Deklaracije o kojoj će se vjerojatno još puno razgovarati.
Cilj je da Deklaracija dođe u Hrvatski sabor na izjašnjavanje i da se u taj
dokument ugradi sadržaj temeljen na Ustavnim odredbama Republike Hrvatske kao
socijalne države i Rezolucije UN-a broj 46/91, koja određuje načela Ujedinjenih
naroda za starije ljude i za poboljšanje života u starijoj dobi.
Matica će,
dakle imati stalne inicijative, pokušavati dijalogom utjecati na rješavanje
problema umirovljeničke populacije, ali ako ne bude tako išlo morat će se
zajedno s ostalim snagama uključiti i u šire demokratske načine borbe za prava ljudi
starije dobi.
Savan TOMAŠEVIĆ