Programska suradnja umirovljeničkih stranaka mora imati politički potencijal Trećeg puta… Alternativa je sporedne uloge u tuđim predstavama ili – potpuna marginalizacija…

S vremena na vrijeme umirovljenici postaju dnevno politička tema. Doslovno dnevna jer, ne traje dulje od 24 sata. Oni koji sebe smatraju glavnim i jedinim zastupnicima umirovljenika, iskaču tek povremeno na dnevno politički teren. Izmisle neku akciju, te sve oko sebe žele uvjeriti kako su odigrali dobru utakmicu. Svi ostali za njih su marginalne, beznačajne stranke koje treba raspustiti… Nema tu čak ni neke pretjerane ideologije, jednostavno su ''skromni'' i zadovoljni ishođenim sinekurama od članstva u raznim upravnim vijećima, nadzornim odborima i sl... rado se vraćaju u prošlost nabrajajući postignute uspjehe, i ako ih matematičke procjene prosječne mirovine od 35,8% jasno upozoravaju gdje trebaju gledati: U budućnost, prema 2030. i 2040. godini, kada će se današnja mladost pitati što su njihovi prethodnici činili za njih 2022. godine...

Umirovljenička opcija mora stoga imati snagu te zajedništvo u svojoj jasno naglašenoj interesnoj usmjerenosti, bez ideoloških, nacionalnih, vjerskih i rasnih okvira, te mudro, ustrajno i racionalno voditi svoje bitke. Mora imati svoja mjesta u Saboru i u Vladi Republike Hrvatske, utjecaj na dnevnu politiku primjeren brojnosti biračke baze, mora ustrajati na stvaranju socijalne države u kojoj će se svaka vlast ponašati kao dobar gospodar, služba koja za plaću radi što se od nje očekuje.                                                                                                                                        

Zajedničkim nastupom kroz Programsku suradnju umirovljeničkih stranaka moramo i možemo ostvariti politički potencijal Trećeg puta, jer nam je alternativa nositelja sporednih uloga u tuđim predstavama ili – potpuna marginalizacija.

            Taj potencijal umirovljeničke stranke imaju. Stranka umirovljenika ga je na izborima za Sabor 2011. Godine pokazala. Na tim izborima ostvarili smo koaliciju umirovljeničkih stranaka koju su činili: Stranka umirovljenika, Demokratska stranka umirovljenika i Blok umirovljenici zajedno. U koaliciju smo pozvali Hrvatsku radničku stranku i Primorsko goransku stranku. Hrvatska stranka umirovljenika nije htjela suradnju i zajedništvo u interesu umirovljenika. Za našu koaliciju je glasalo 66.957 birača…

Da politički potencijal Trećeg puta, nije samo na nacionalnoj razini pokazali su lokalni izbori u Zagrebačkoj županiji 2009. Godine. Stranka umirovljenika je u Zagrebačkoj županiji sa svojom listom za vijećnike Županijske skupštine izašla samostalno na izbore. Postigli smo Izborni rezultat od 6,42% - 7920 glasova koji je mnoge iznenadio. Ali ne i nas, tada kao i sada vjerovali smo umirovljenicima…                                                                 

Temeljem navedenih izbornih iskustava iz 2009. te 2011. godine Stranka umirovljenika pozvala je na Programsku suradnju Hrvatsku stranku umirovljenika i Blok umirovljenici zajedno a Demokratskoj stranci umirovljenika smo najavili zajednički sastanak na temu Programske suradnje… S predstavnicima BUZ-a održan je sastanak, na kom smo zaključili: da je suradnja Stranke umirovljenika i Bloka umirovljenici zajedno moguća i potrebna. Usuglašeno je da učinimo sve da suradnju proširimo i na ostale umirovljeničke stranke. S posebnim naglaskom na suradnji s Hrvatskom strankom umirovljenika. Želja  nam je  da se i oni priključe zajedništvu na Programskoj suradnji umirovljeničkih stranaka u kojoj su svi sudionici ravnopravni jer je ta i takva suradnja u interesu umirovljenika Hrvatske…

 

 

Zagreb, 23. 04. 2022. godine

 

Lazar Grujić                                                         predsjednik stranke