ZAGREB, 29. ožujka 2026.godine - Broj osoba u riziku od siromaštvu pada, a prag siromaštva je sa 617 eura mjesečnih primanja porastao na 752 eura za samce, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prosječna mirovina svih 1,2 milijuna umirovljenika je 645 eura i sad će po usklađivanju s rastom inflacije i plaća porasti za samo 2,68 posto. Taj podatak govori da je unatoč pomacima na bolje nekoliko stotina tisuća umirovljenika i službeno siromašno.

Stranka umirovljenika (SU) poziva ministra Alena Ružić da Ministarstvo  proanalizira  nove podatke i da izađe pred javnost sa svojom vizijom iskorjenjivanja siromaštva i socijalne isključenosti, te smanjenja nejednakosti u društvu. Stranka umirovljenika zahtjeva od ministra Ružića da neodgodivo, sukladno Nacionalnom planu borbe protiv siromaštva, uspostavi koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva.

Zbog rasta plaća i rasta dijela mirovina postotak broja osoba u riziku od siromaštva pao je sa 21,7 posto (2024.) na 20,7 posto za prošlu godinu. Još uvijek je svaki peti stanovnik Hrvatske i službeno u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji.

Stopa rizika od siromaštva drugačiji je pokazatelj, i ona je pala prošle godine u odnosu na 2024. i to sa 20,3 posto na 19,5 posto. To je postotak osoba koje imaju ekvivalentan raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Svi znamo da nije svejedno živi li netko sam ili dijeli troškove, te koliko osoba u kućanstvu privređuje. Zato se stopa rizika od siromaštva određuje ekvivalentima. Po tom je pokazatelju siromašan svaki samac koji je tijekom 2025. godine primio manje od 9.034 eura, a za četveročlanu obitelj, dvoje odraslih i dvoje djece, taj je iznos bio 18.972 eura za cijelu godinu.

I taman bi čovjek rekao u redu, okrenuo se trend, bit će i umirovljenicima bolje, kad ono dosadašnji postotak od 37 posto umirovljenika s primanjima ispod praga siromaštva pao je na samo  36,3 posto. Podaci o punoljetnim građanima govore da je 39,22 posto umirovljenica siromašno i 32,8 posto umirovljenika. Ljudi su to koji su radili i odradili svoj radni vijek. Štoviše padu stope siromaštva pridonio je i rad iz mirovine, jer lani je bilo zaposleno oko 40.000 umirovljenika.

Zanimljiv je i ginijev koeficijent koji pokazuje mjeru nejednakosti raspodjele dohotka. On iznosi 28,5 posto, dok je 2024. godine bio 29,8 posto. To znači da se smanjuje jaz između bogatih i siromašnih, ali vrlo malo. Socijalna nejednakost je takva da većinu dohotka drži manje od trećine građana. Međutim, samo 1,5 posto Hrvata živi u kućanstvima koja „vrlo lako spajaju kraj s krajem“. U kućanstvima koja „spajaju kraj s krajem s malim teškoćama“ živi 43,1% osoba.

Pogledajmo sliku materijalne i socijalne deprivacije,  odnosno pogledajmo koji je postotak kućanstava isključivo zbog financijskih razloga lišen najmanje pet od trinaest stavaka standarda života, pokazatelja koji upućuju na materijalne uvjete kvalitete života kućanstava i osoba. Stopa materijalne i socijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2025. iznosila je 4,4%.

Službeno, prema DZS-u Hrvatskoj si 4,2 % osoba ne može priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Što se tiče prehrane 4,7 % građana ne može si priuštiti svaki drugi dan obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent. U  kućanstvima koja „teško“ spajaju kraj s krajem živi 15,3 % građana, a 3,8 % osoba živi u kućanstvima koja „vrlo teško“ spajaju kraj s krajem.

Skoro trećina svih građana (32,6%) ne mogu si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svojega kućanstva. Jedan od ozbiljnih pokazatelja materijalne deprivacije je i da si 31,2% osoba ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (494 eura).

Istaknimo na kraju da je to slika deprivacije u ukupnoj populaciji, a da bi slika deprivacije gledano samo među umirovljenicima bila puno drastičnija, jer udio prosječne mirovine u prosječnim plaćama je 42,7 posto. HZMO je do nedavno objavljivao tablicu s mirovinama po razredima i vidjelo se da je 60 posto svih umirovljenika imalo mirovinu ispod prošlogodišnjeg praga siromaštva od 617 eura. U posljednjim statistikama HZMO-a puno je tablica i grafikona, ali nema podataka iz kojih bi se izračunalo koliko osoba prima mirovinu nižu od 752 eura, novog službenog praga siromaštva.

Za Stranku umirovljenika predsjednik Lazar Grujić, dipl.oec