Infotelefoni HZZ-a za traženje poslova za umirovljenike

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanju evidentirano je 16140 slobodnih ili nepopunjenih radnih mjesta, pa zato HZZ nudi i umirovljenicima podršku u procesu ponovnog uključenja u svijet rada.

U tražilicu se može upisati jednostavno „umirovljenici.hzz.hr/poslovi“ ili se informirati putem tri broja infotelefona: 01/6444-000, 01/4595-011, 01/4595-022.

Osim toga u Europi postoji i PES Network, javna mreža servisa za zapošljavanje i to za sve zemlje EU i za Norvešku, Island i Lihtenštajn.

Pošto se u vrijeme sve dužeg života, pa i sve zdravijeg starenja, smatra da je ostati u svijetu rada i iza 65-e godine života najbolji lijek protiv društvene isključenosti, pa i protiv siromaštva, HZZ ističe da s ostankom na tržištu rada stariji građani i dalje uče i imaju osobni razvoj i aktivni stil života.

"Najbolji je to lijek za aktivno starenje, jer uz financijske razloge koje pružaju razne mogućnosti, umirovljenici zadržavaju i redovitu komunikacija s ljudima svih dobnih skupina", kažu u HZZ-u i dodaju da se umirovljenici koji žele raditi mogu upisati u evidenciju nezaposlenih kao ostali tražitelji zaposlenja, i to osobno ili elektroničkim putem. Uz osnovne podatke i OIB mogu dati i podatke o svojoj stručnoj spremi i iskustvu i opisati kakav posao traže.

Istovremeno mogu ući u objavljenu „listu poslova“ i odabrati, te ne samo čekati poziv nego se javiti poslodavcu i ponuditi se za rad.

A poslodavci koji trebaju radnika trebaju ići na  portal Burza rada, poveznicu mogu naći na stranici HZZ-a, te predati oglas. S naznakom da su zainteresirani za zapošljavanje umirovljenika

Iz HZZ-a poručuju umirovljenicima da se slobodno obrate njihovim savjetnicima koji će im rado pomoći, te su u svojoj kampanji objavili i rezultate istraživanja koja su pokazala da:

  • obavezno umirovljenje nerijetko nema realne poveznice s radnim mogućnostima osoba treće dobi, njihovim sposobnostima i donošenjem odluka. Štoviše, starosna dob može povećati mentalne kapacitete starijih, a ne ih nužno smanjiti,
  • da čovjek postaje mudriji u starijoj dobi,
  • da se u starosti jako dugo zadržava koncentracija ili matematičko računanje,
  • da starije osobe obavljaju zadatke jednako dobro kao i njihove mlađi kolege,
  • da starosna dob može povećati mentalne kapacitete, a ne ih nužno smanjiti,
  • da su starije osobe pokazale veću motiviranost i ustrajnost u učenju novih vještina te
  • da je intenzitet volje za uključivanjem u razne slobodne aktivnosti jednak intenzitetu i volji mlađih osoba

Također kažu da same osobe koje su nakon mirovine nastavile s radom smatraju da im je rad dodatno obogatio život i dao priliku da ostanu aktivni! Zato pogledajte listu poslova i prijavite se.


Letak HZZ-a za umirovljenike pogledajte ovdje:

 

Trgovanje je u Hrvatskoj za 1,4 posto veće ovogodišnjeg od lanjskog srpnja, ali je trgovina hranom ... (opširnije)

Lazar Grujić u Studiju 4 HRT-a: Mala mirovina je problem svih vlada, ali i političkih aktera ... (opširnije)

Večernji list: Umirovljenici najčešće rade iz nužde i nije pravedno da ih se kažnjava oduzimanjem pola ... (opširnije)

Upravno vijeće HZMO-a donijelo je jučer odluku o usklađivanju mirovina, odnosno shodno podacima o kretanju plaća i ... (opširnije)

Evo nam odličnog intervjua s Teleskopa.hr koji je objavljen "u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije ... (opširnije)

Izdvajanjem dva primjera diskriminiranih umirovljenika Stranka umirovljenika zatražila da se mirovinski sustav bolje uredi, da bude ... (opširnije)

  Umirovljenici mogu raditi na pola radnog vremena, što je npr. za pomoćnike u nastavi nedovoljno, ... (opširnije)

  Analiza Večernjaka pokazuje da broj primatelja najnižih mirovina raste, među novim umirovljenicima ih je 37 ... (opširnije)

Prema službenim podacima iz Hrvatske se u posljednjih 12 godina iselilo 450.000 ljudi u najvitalnijoj dobi. ... (opširnije)

Trideset je godina prošlo od VRO Oluja, mnogi su današnji umirovljenici sudjelovali u njoj, ili strepili ... (opširnije)