Projekt uređenja Trga Josipa bana Jelačića u karlovačkoj gradskoj jezgri zastario je koncept, smatra Boris Iharoš iz Hrvatske komore arhitekata, te Karlovac treba rješenje koje će pomiriti vrijednost trga kao kulturnog dobra i ekološki održivu kvalitetu života za građane.
To je pisano mišljenje pročitala Ivana Francišković Olrom u ime udruge Eko Pan na javnoj tribini koju su organizirali Eko Pan i Građanska inicijativa "Ne damo ni lipe", u subotu 11. Srpnja u dvorani karlovačkog Veleučilišta.
Bit dopisa i inicijative je da se sačuvaju lipe, a ne da ih se siječe tijekom započete i zaustavljene rekonstrukcije trga.
Aktivistica Vera Mitrović Vrbanac u središte rasprave stavila je pitanje postoji li službeni stav konzervatora, odnosno Ministarstva kulture, o inicijativi da se lipe zadrže, što je svojim peticijskim potpisom potvrdilo preko 4.000 građana. Zahvaljujući buntu građana i oporbenih gradskih vijećnika unatrag mjesec dana obustavljena je sječa stabala.
Gradonačelnik je rekao da je s konzervatorima razgovarao službeno, u svojstvu gradonačelnika, te da mu je rečeno da bi u slučaju da se zatraže novi uvjeti o sudbini drvoreda uvjeti opet biti isti, da se uklone 42 stabla na Trgu i zasadi 18 novih, a da drveća neće biti prema Samostanu i Centru kompetencije. Pri tom je rekao da je unatrag nekoliko godina zasađeno u Karlovcu 1.500 raznog drveća i oko 3.000 grmolikog bilja.
Nakon što su botaničar, profesor PMF-a Antun Alegro, i stručnjak za projekte EU fondova, Marijo Protulipac održali svoje govore sudionici tribine su u više navrata, postavljajući pitanja, konstatirali da nije u redu da nisu znali i da ne sada ne znaju dovoljno o tom gradskom projektu, te da se protive rušenju drveća.
Gradonačelnik Mandić konstatirao je da je, nakon inicijative oporbe i građana da se izmjeni projekt, osobno naložio da se sječa zaustavi, da bi se ponovno sve provjerilo, te da su utvrdili da se procedura poštivala u svim koracima, te da se tu ne radi samo o uređenju i rekonstrukciji Trga bana Josipa Jelačića, već i o gradnji obilaznice Zvijezde, odnosno poboljšanju urbane mobilnosti u Zvijezdi, kao cjelovitog programa revitalizacije povijesne jezgre Karlovca. Urbanistički plan uređenja ne propisuje, dodao je, alternativno rješenje uređenja Trga kojim bi se zadržao postojeće drveće.
Inzistirao je Mandić na tvrdnji da je to dio cjelovitog programa revitalizacije povijesne jezgre Karlovca koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem Integriranog teritorijalnog programa (ITU mehanizma). Ukupna vrijednost projekta iznosi 13,09 milijuna eura, od čega bi se 8,79 milijuna eura trebalo financirati bespovratnim sredstvima Europske unije.
„Projekt uređenja Trga bana Josipa Jelačića nije samostalna investicija, niti ga je moguće promatrati odvojeno od ostalih zahvata koji se provode u povijesnoj jezgri Karlovca. Riječ je o integriranom projektu koji, uz rekonstrukciju Trga, obuhvaća rekonstrukciju Ulice Frana Kurelca te izgradnju dijela Istočne obilaznice Zvijezde, čime se ostvaruje novo prometno rješenje za zaštićenu povijesnu jezgru“, rekao je.
Kroz vrlo zanimljiv prikaz fotografija i druge dokumente profesor Alegro je konstatirao da je na Trgu kontinuitet drvoreda dugačak najmanje 100 godina, da ni po UNESCO-u od 2011. godine nema više principa neke nulte točke za očuvanje kategorije „povijesni urbani krajolik“, već se gradovi štite kao urbane vrijednosti nastale kao slojeviti razvoj kroz povijest.
Što se EU direktiva tiče princip je više, a ne manje, zelenila. Nije prihvatljivo ni rušenje drveća na jednom mjestu uz kompenzacijsku sadnju na drugom, sve zbog novih znanja i zbog klimatskih promjena. Zbog efekta toplinskih otoka stavu građana da se promijeni projekt i zaštiti drveće dali su podršku, rekao je Alegro, i Hrvatsko botaničko društvo, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata i Hrvatsko Fitološko društvo. Ustvrdio je da svi stručnjaci i klimatski modeli ukazuju na to da će klimatski ekstremi biti sve češći i žešći.
Protulipac je detaljno izložio obveze svakog projekta, koji računa na bespovratna sredstva EU, da se poštuju smjernice Zelenog plana i Zelene tranzicije i posljednje smjernice za klimatsko potvrđivanje i to po dva cilja, prilagodbe i za ublažavanje klimatskih promjena.
Upozorio je Gradsku upravu da je bolje promptno promijeniti projekt i ishoditi izmijenjenu građevinsku dozvolu nego da se dogodi da projekt ne zadovolji strogu Procjenu otpornosti na klimatske promjene u skladu s Tehničkim smjernicama Europske komisije za razdoblje 2021. – 2027., kao i analizu usklađenosti s načelom „Ne nanosi bitnu štetu“ (DNSH), vezane uz zaštitu okoliša (ublažavanja i prilagodba), što je preduvjet za financiranje sredstvima Europske unije.
Upravo u tom dijelu je gradonačelnik Mandić nepokolebljivo iskazivao stav da su za planiranu rekonstrukciju Trga provedeni svi zakonom propisani postupci planiranja, projektiranja, ishođenja dozvola, javne nabave i ugovaranja izvođenja radova, te da bi izmjenom projekta moglo sve propasti, uključujući i 8,9 milijuna očekivanih bespovratnih EU sredstava, jer da se projekt trenutno nalazi u fazi prijave i dodjele bespovratnih sredstava.
Ako ostanu lipe neće biti fontane i dizala za javni WC, a to onda više nije taj projekt, rekao je.
Iz publike su kao stručna javnost Davor Petračić i Petra Jurčević argumentima branili stav da je moguće u ovoj fazi ići u izmjenu građevinske dozvole i zadržati drveće, a gospođa Strnić je upozorila gradonačelnika Mandića da bi mu bilo bolje da ostane zapamćen po tome da je vratio kino u Karlovac, nego po tome da je rušio lipe i gradio fontanu, da ne postane Mandić-Bandić.
Milan Medić, koji je (unatrag 26 godina) dao značajan osobni doprinos ozelenjivanju Karlovca, konstatirao je da se neke Mandićeve izjave mogu protumačiti samo kao da „Gradska uprava ne zna kako riješiti ovaj problem“ te je upitao gradonačelnika je li otvoren za sugestije. Mandić je odgovorio da je to podvala. „Mi nismo rekli da ne znamo, samo tražimo da nam vi kažete – kako. Ja danas ovdje branim struku i novce uložene u izradu arhitektonsko-urbanističkog natječaja (2008. godine) itd.“