Pred nama je razdoblje ozbiljnijeg rješavanja siromaštva, nacionalni cilj, sukladno Europskom stupu socijalnih prava, do 2030. godine iz siromaštva izvući 298 tisuća građana, među njima i 40 tisuća djece.

ZAGREB, HRT, 17. listopada 2026. - Članica Predsjedništva Stranke Umirovljenika Vesna Horvat u Studiju 4 s Petrom Vlahovom rekla je, na temu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i  socijalne isključenosti da trajni godišnji dodatak, u iznosu od 7 eura po godini staža, ne zadovoljava potrebe socijalno ugroženih umirovljenika, no dodaje da je više od iznosa problematično to da se trajni godišnji dodatak pretvorio u diskrecijsko pravo premijera ili nekoga u Vladi.

• Pravo je ozakonjeno, ali treba ga definirati ili kao pola praga siromaštva ili kao iznos praga siromaštva ili kao 13.mirovinu, što smo svi očekivali od tog prava. Ja osobno ću dobiti 280 eura i meni to znači puno, ali radi se o tome da su troškovi života u stvari veliki i to nije nešto što bi, kao jedan godišnji dodatak mogao biti značajan za nekakav iole bolji životni standard umirovljenicima.

Urednik Vlahov upitao je  može li naše društvo ipak doći do onog ključnog cilja da stariji građani, umirovljenici, žive dostojanstveno, da se ne moraju tresti od mjeseca do mjeseca kako platiti režije, imati barem za onu temeljnu prehranu i ono što je najvažnije da mogu kupiti i potrebne lijekove.

• Ja se nadam da je pred nama razdoblje kad će se ozbiljnije rješavati pitanje siromaštva. Nacionalni ciljevi su sukladni Europskim stupu socijalnih prava i do 2030. godine trebalo bi iz siromaštva izvući 298 tisuća građana, štoviše tu je i 40 tisuća djece. Prag siromaštva različit je ovisno o broju članova kućanstva, ali za samca on je 752 eura, po metodologiji Državnog zavoda za statistiku. Štoviše, u EU se smatra pragom dostojanstvenih primanja 60% mirovine u odnosu na prosjek plaće. A kada se gledaju posljednje plaće, to je u EU 58 %. U Hrvatskoj  samo 35%, rekla je Horvat.

Na pitanje je li točno da stopa rizika od siromaštva iznosi ipak nekih 19,5% Horvat je pojasnila da je to brojka u odnosu na ukupnu populaciju. Dakle, gotovo 20% građana Hrvatske je u zoni siromaštva.

• Trend se okrenuo i nešto je manje siromašnih građana Hrvatske nego godinu dana prije, ali kad se gledaju umirovljenici, onda, nažalost, raste broj siromašnih. Bilo je 37, sad je 39, 4, skoro 40% umirovljenika je u zoni siromaštva. Pardon, starijih od 65. A baš među umirovljenicima, među ljudima koji su radili koji su stjecali, uplaćivali doprinose - je 37 posto siromašnih, A to je stvarno velika brojka“, zaključila je.

Postoji li prema planu Europske unije neki vremenski period kada se siromaštvo kao kategorija može iskorijeniti? Rekli ste da je to 2030. godina.

• Ne, u svibnju je donijeta nova Strategija za iskorjenjivanje siromaštva i pomaknut je rok na 2050. godinu.  Za iskorjenjivanje siromaštva. Naime, rezultati po dosadašnjim ciljevima nisu bili ostvareni. Što da se kaže, do tada treba raditi. Treba puno raditi da bi se raznim programima pomoglo građanima koji su u siromaštvu.

Vlahov se složio sa stavom da nije sve u tome da se osiguraju materijalna primanja i da to sve rješava, jer niz je pitanja, od korištenje domova, do medicinske skrbi, fizioterapije medicinske sekundarne pomoći…ovdje bi mogli sad to nabrajati.. nemamo nekakav sustavan program pomoći, da ljudima bude kvalitetniji život.

• U Hrvatskoj je upravo paradoks da su hrvatske mirovine porasle 93 posto za vlade Andreja Plenkovića, a još uvijek pri dnu po pokrivanju troškova života. Recimo također ponešto za umirovljenike koji rade. Zanimljivo je da je u Europskoj uniji, u razvijenim zemljama, desetak posto ljudi koji rade zato jer moraju. Kod nas dva su različita podatka iz službenog  izvora, oko 50 posto, ali i 93 posto - onih koji rade jer moraju raditi. Ne iz zadovoljstva, nego zbog siromaštva.

Što bi u praksi bila obaveza Hrvatske da barem smanji problem siromaštva?

• Raditi, raditi, raditi. Stranka umirovljenika kaže, trebaju raditi svi u sustavu. S obzirom da postoje ciljevi Europske unije za iskorjenjivanje siromaštva,  i za razne druge programe za starije građane, do sredstava se može i treba doći. Radom. Onda će se moći ostvarivati razni programi. Vrlo konkretno, evo recimo u Karlovcu smo osjetili što znači napraviti program za socijalno uključivanje isključenih umirovljenika. Gradski program Splet generacija, kojeg sam ja pokrenula, zaista je potvrdio - prvo da je to potrebno i da se može. Radionice u kojima se ljudi bave i keramikom i plesom ili glumom, Mozgalicama tj. stolnim društvenim igrama…To se jako dobro pokazalo. Nakon što je završio projekt Mozgalice 60 + su zaživjele na drugom mjestu, u Matici umirovljenika. Dakle, još želim reći da je taj projekt pokazao ipak i dvije stvari,  da mladi ne žele sa starijima, da postoji međugeneracijski jaz i da se na tome treba raditi. A s druge strane, kad pitate same polaznike, oni su nevjerojatno zadovoljni. Neki kažu, spasili ste mi ljeto, ne da kažu nego zahtijevaju da se program nastavi. Ali ja to govorim samo kao primjer, jer Stranka umirovljenika je kroz svoje aktivnosti pokazala da se može.

Jasno, a vidi se još jedna potvrda, nije sve u novcu, ipak smo mi ljudi društvena bića. Nismo niti stvoreni, niti napravljeni, što se kaže, da budemo jedinke i da budemo zapravo sami, posebno u ovoj trećoj dobi. I evo za kraj jedan apel. Danas je Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, pa bi na neki način bilo u redu da se možda i u medijima barem simbolično obilježi, da se progovori o ovim ključnim problemima.

• Tako je. A kad se vladajući hvale rezultatima onda im treba reći da je svako društvo onoliko jako, ne kao njihovi najmlađi i najsnažniji pojedinci, nego koliko se društvo brine o svojim bolesnima i starijima.