Bauk poreza kruži Hrvatskom

Najave o uvođenju poreza na nekretnine građana dio su reformskog programa nove Vlade koji izaziva najviše zabrinutosti. Jer, vlasnici smo, navodno, najviše kvadrata u Europi. Još iz prošlog stoljeća, vremena jeftinih zemljišta i povoljnih kredita koje je pojela galopirajuća inflacija. Baraku, kontejner, vikendicu, klet, ribarsku kućicu, ranč, stančić za iznajmljivanje, mogao si je priuštiti gotovo svatko u stalnom radnom odnosu, uz nešto odricanja, vještina samogradnje, dovoljno strpljenja i vremena.

Porez na nekretnine vladajuće garniture pokušavaju uvesti, naime, već desetak godina. Bez uspjeha. Najave Račanove Vlade u tom pravcu presjekao je kasnije premijer Sanader, rekavši da bi za takav namet građani trebali dizati kredite. Najave istog poreza Kukuriku koalicije 2011. godine oporbeni HDZ nazvao je 'socijalnim udarom' koji bi građane 'bacio na koljena'. Danas taj porez u Domoljubnoj koaliciji očito gledaju iz drukčije perspektive, valjda čuvajući svoja koljena?Slovenci su potrošili 10 godina za uvođenje poreza, a dobili su milijune pritužbi i pad zakona na Ustavnom sudu. Nije teško pretpostaviti da bi vladajući u Hrvatskoj ubrzo zaključili, ako već i nisu, kako bi sijući porez požnjeli oluju. Zašto?

Malo je vjerojatno da će se krhka i antagonizirana Vlada upustiti u tako opsežan zahvat kao što je porez na nekretnine, ali malo iritira što to uopće pokušavaju

Prije svega, nesređena dokumentacija, katastar, zemljišne knjige, prespori proces legalizacije, uska su grla za provedbu sveobuhvatne pripreme za naplatu poreza. Samo potraga za nasljednicima generacija preminulih vlasnika i utvrđivanje stvarnih vlasnika nekog stana ili zemljišta trajali bi vjerojatno godinama. Dokaz za to je i primjer nesuđenog ministra branitelja u novoj Vladi – sudski proces pao mu je u zastaru jer mu godinama nisu mogli utvrditi adresu stanovanja! A svi smo mi pomalo u nekoj zoni prekršaja, zar ne?

Stoga će se (svi) vladajući morati suočiti s paradoksom za koji su (u pravilu) sami krivi: Glavni uteg na nogama i prepreka reformama golem je, spor i neučinkovit birokratski aparat. To je poput zatvorenog kruga. Onaj aparat koji niti jedna velika politička opcija ne želi smanjiti i racionalizirati da ne bi narušili svoju biračku bazu, da ne bi kresali političke 'grane' na kojima je zasjela nabujala konstrukcija vlasti. Interesne utvrde iz kojih crpe svoj stranački i koalicijski potencijal moraju opstati, ma kakve bile!

Onaj tko želi vladati drugima mora prvo ovladati sobom, napisao je netko pametan. Zato, građani, ne bojte se!  Malo je vjerojatno da će se krhka i antagonizirana Vlada upustiti u tako opsežan zahvat kao što je porez na nekretnine. Nisu ni 'svoju' šačicu tajkuna i poduzetnika natjerali da vrate porezne dugove, krađom stečena bogatstva teško se i rijetko oduzimaju, iako je javna tajna tko ih posjeduje i kako su ih stekli. Kako bi onda bili u stanju oporezovati cijelu naciju? 

Trideset je godina prošlo od VRO Oluja, mnogi su današnji umirovljenici sudjelovali u njoj, ili strepili ... (opširnije)

U Pakracu je potpisan ugovor za izgradnju prvog Braniteljskog centra u Republici Hrvatskoj za podršku hrvatskim braniteljima i ... (opširnije)

Zbog odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom se od 1. siječnja 2026. godine umirovljenicima omogućuje rad ... (opširnije)

U tijeku rasprava o pravu umirovljenika da od nove godine mogu biti na tržištu rada po osam ... (opširnije)

Zastupnica Stranke umirovljenika pred Ustavnim sudom odvjetnica Katja Jajaš ističe da članak 50. Ustava RH, kojim se ... (opširnije)

Predsjednik SU Lazar Grujić je u razgovoru s Tihomirom Ladišićem u emisiji Novi dan, Televizije N1, ... (opširnije)

Prema Eurostatu lani je najveća inflacija bila u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,3 posto) i Hrvatskoj (4.0). ... (opširnije)

Pobuna umirovljenika! Nezadovoljni su ukidanjem pola mirovine onima koji će po novom zakonu raditi na puno ... (opširnije)

- Naše mirovine su naše stečeno pravo. Prema Ustavu, u članku 19, koji se odnosi na ... (opširnije)

Na prvoj radnoj sjednici karlovačkog Gradskog vijeća usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Karlovca. Vijećnica ... (opširnije)