Zašto guverner HNB-a ima veću plaću nego predsjednici države i Vlade zajedno?

Posljednjih tjedana svjedoci smo sve češćih zahtjeva za povećanjem plaća koje se financiraju iz proračuna RH. Već je u tijeku „bijeli štrajk“ sudaca nezadovoljnih plaćama, tu su odmah i djelatnici u zdravstvu odnosno medicinske sestre, tehničari, liječnici, učitelji itd., a to onda znači i svi drugi u nizu koji će prije i kasnije pokucati na vrata Vlade odnosno čim se samo jednima izađe u susret odnosno poveća plaća. U svoj toj borbi za povećanje plaća ne smije se zanemariti činjenica da je plaća nekima uistinu mala, posebno onima kojima se nije povećavala posljednjih desetak godina, no isto tako u državnim i javnim službama ima popriličan broj onih kojima je plaća u odnosu na ostale nevjerojatno velika.

Nevjerojatan nesrazmjer u plaćama je posebno uočljiv kada se usporede plaće najviših državnih dužnosnika sa plaćama načelnika, gradonačelnika, šefova raznih državnih agencija, čelnika HNB-a itd. po čemu ispada da je gledajući njihovu plaću npr. guverner ili zamjenik guvernera HNB-a višestruko važnija funkcija od predsjednika Vlade, predsjednika RH, predsjednika Hrvatskog sabora ili ministra što je naprosto nevjerojatno, a time i potpuno neprihvatljivo. Zar je nekome normalno da npr. guverner HNB-a ima plaću koliko imaju predsjednik države i predsjednik Vlade zajedno.

Kako je moguće da bilo koji rukovoditelj u bezbroj državnih agencija ili pak tvrtki u vlasništvu države ima veću plaću od npr. predsjednika Vlade ili ministra. Ovdje treba naglasiti i da su plaće ministara kao i predsjednika Vlade od cca 3000 EUR u odnosu na prosječne ili mnoge druge plaće uistinu premale za posao koji obavljaju i odgovornost koju imaju. Nije dakle nikakvo čudo da u Vladu ne žele ni ući oni najsposobniji jer na tržištu mogu puno bolje naplatiti svoj rad, i sve to sa puno manje stresa i pritiska medija odnosno javnosti.

Očito je da Hrvatskoj treba jedno kvalitetno resetiranje na mnogim područjima stoga UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Politička platforma smatrajući da je dobro da država krene od sebe podržava uvođenje centraliziranog obračuna plaća u državnim službama i javnim službama jer bi se time uz otklanjanje niza nelogičnosti konačno počeo uvoditi red u istima. Ono što se centraliziranim obračunom plaća može postići je zasigurno smanjenje nejednakosti u plaćama među zaposlenicima u državnoj službi i javnim službama, potom veća efikasnost i transparentnost, a tu su zasigurno i nemale uštede u administrativnim troškovima. 

Važno je napomenuti da centralizirani obračun plaća uz sve navedeno treba biti i dovoljno fleksibilan u prilagođavanju lokalnim uvjetima ili specifičnim potrebama određenih institucija uz istovremeno održavanje visoke razine transparentnosti i pravednosti.