Danas je 1. listopada, Međunarodni dan starijih osoba, dan koji zavređuje da se čestita starijima na doprinosu u izgradnji obitelji i društva u kojima živimo, ali još više dan u kojem moramo ukazati na probleme i na potrebu da se grade instrumenti kojima ćemo jačati dostojanstvo, zaštitu i prava starijih građana.

Ovog će se mjeseca u Ženevi nastaviti pregovori UN-a o borbi protiv isključenosti, diskriminacije i zanemarivanja starijih osoba. To je tim važnije jer se očekuje produljenje životne dobi tako da će starijih od 65 godina u sljedećih pola stoljeća biti dvostruko više i da će činiti petinu svjetske populacije.

A činjenica je da Europu već sada nastanjuje 22 posto starijih građana, a da Hrvatska već sad ima pet županija u kojima više od 25 posto starijih od 65 godina.

Istovremeno se smanjuje broj članova kućanstava, što znači da je sve manje višegeneracijskih obitelji. Ako k tome nisu uključeni u zajednicu to kod starijih izaziva izoliranost i prazninu. Ali ne u smislu bezazlenog i prolaznog osjećaja, već kako nakon dugogodišnjih istraživanja kaže njemački neuroznanstvenik i psihijatar Manfred Spitzer kao „bolnu, zaraznu i ubojitu bolest“.

Kada život socijalne isključenosti dovede do problema sa snom, to dovodi do pada imunološkog sustava, što pak uzrokuje rak. Kronična usamljenost kroz stres razvija mentalne i kronične bolesti, te se povećavaju razni upalni procesi, a oni onda dovode do bolesti srca i moždanog udara.

Odgovorna društva zato moraju, ne samo iz moralnih razloga, već i zbog očuvanja zdravstvenog sustava i državnih blagajni višestruko više i bolje kreirati sadržaje za uključivanje starijih u društvo. A kako je siromaštvo jedan od uzročnika socijalne isključenosti primarna je borba protiv siromaštva.

Predstavljajući ljetos prvu Europsku strategiju za borbu protiv siromaštva, s ciljem iskorjenjivanja siromaštva do 2050-te godine, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Siromaštvo i isključenost izazovi su koje možemo i moramo prevladati, Dostojanstvo, Prilika i Jednakost - ključne su vrijednosti u Europi koju gradimo ”.

U povodu Međunarodnog dana za starije osobe važno je posebno naglasiti de briga za starije ne znači kreirati sadržaje za starije, nego sa starijima. Svatko u svojoj sredini, pa čak i u svojoj obitelji ili susjedstvu mogu doprnijeti na razne načine aktivnom i zdravijem starenju. Moramo prilagoditi društvo situaciji usitnjavanja obitelji na način da stariji budu više od promatrača kretanja u društvu, da budu uključeni.

Svi političari i svi drugi pojedinci koji drže do svojeg utjecaja u društvu mogu se uključiti u borbu protiv diskriminacije na temelju dobi (ageizma), ma čime se bavili.

Također, Međunarodni dan starijih osoba je dan kada treba progovoriti o Poboljšanju zdravstvene i socijalne skrbi te financijske sigurnosti umirovljenika. Zna se čiji su to resori i primarna odgovornost.

Sve to i mnogo više spada u termin Međugeneracijske solidarnosti. Ali, kako je jučer na tiskovnoj konferenciji u Stranci umirovljenika rekao predsjednik Lazar Grujić, termin međugeneracijske solidarnosti  ne smije se doživljavati „samo kao pomaganje starijima“.

„Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je važno kreirati razne programe da kreiramo društvo koje će suzbijati socijalnu izoliranost starijih“, rekao je Grujić.