Horvat je pozvala ljude, kako je rekla, s političkim nervom da se stranci priključe, bili stari ili mladi. Mladi zato da se na tom polju društvenog djelovanja izgrade i dugoročno ostvare i da počnu graditi političku karijeru na pitanjima koja u Hrvatskoj nisu dovoljno zastupljena.

U emisiji Ravnopravni karlovačke Televizije Trend Vesna Horvat, predsjednica karlovačke Županijske organizacije je u srijedu predstavila svoj angažman na rješavanju problema umirovljeničke populacije. U očekivanju linka za naknadno gledanje cijele emisije na YouTube-u, evo činjenica i brojki na kojima se razgovor temeljio. 

Mirovine u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje

Prema statistikama OECD-a, Francuzi mogu računati na mirovinu u visini 74% posljednje plaće, Nijemci 53%, Talijani 82%, a Grci čak 84%. Nizozemci primaju gotovo cijelu plaću kao mirovinu, odnosno 89%, dok hrvatski umirovljenici dobivaju prosječnu mirovinu koja iznosi oko 40% prosječne plaće.

Prema podacima DZS-a, prosječna plaća u Hrvatskoj je 1323 eura, dok je prosječna mirovina 534,84 eura. To se događa jer umirovljenici nemaju snagu u Hrvatskom saboru. Sve dok umirovljenici ne shvate da se za sebe moraju sami pobrinuti, situacija će ostati nepromijenjena.

Treba naglasiti da postoji prostor za povećanje prosječne mirovine do 60% prosječne plaće, što potvrđuju svi ekonomski i financijski parametri. U Italiji i Grčkoj udio mirovina u BDP-u iznosi više od 15%, u Portugalu 14,5%, u Francuskoj 13,4%, dok je u Hrvatskoj jedva 10%. Prosjek EU-a je 13,5%.

Dugotrajna skrb starijih osoba

Hrvatskoj nedostaje strategija za dugotrajnu skrb kojom bi se odgovorilo na potrebe starijih osoba, utvrdila je i EK u redovitom izvještaju o starenju. Poznato je da u mlađoj skupini starijih, u dobi od 65 do 74 godine, njih 38% ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. U dobi od 85+ taj udio iznosi čak 68%.

Unatoč tome u javnim domovima ima mjesta za samo 3,68% osoba starijih od 65 godina, zaključuje EK.  Javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb starijih osoba manji od jedan posto BDP-a (0,88 posto). Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije RH ima samo 200 kreveta na 100.000 stanovnika u domovima za starije, za razliku od Švedske u kojoj je1300 ležajeva. Češka i Slovačka imaju 700 ležajeva na 100.000 stanovnika, Slovenija 900, Njemačka 1150...

Palijativa

U Hrvatskoj imamo samo 363 tzv. palijativna kreveta, imamo dva hospicija, u Rijeci i Splitu, u Puli je gotov, ali nikako da krene s radom. Plan je da se formira tisuću novih kreveta, da imamo 50 mobilnih timova i 50 koordinatora. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li nuditi usluge i u dane vikenda, te u smjenama - za palijativnu njegu kod kuće, jer palijativnim je pacijentima pomoć potrebna stalno, a dužina života i kvaliteta života ovisi im upravo o funkcioniranju sustava palijativne skrbi.

Jer u Hrvatskoj je u  svakom trenutku oko 46.000 oboljelih od malignih bolesti, teških bolesti srca, pluća i bubrega, neuroloških bolesti i drugih bolesti koje ne reagiraju na liječenje.

Na Razvojnom se programu u Ministarstvu zdravstva radi i on bi trebao biti usvojen ove godine, ali dokument koliko god je važan, ne znači ništa dok ne zaživi, dok ne dobijemo visoko funkcionalan multidisciplinaran pristup zbrinjavanja fizičkih, socijalnih, psiholoških, pa i duhovnih potreba umirućih ljudi, kao i onih s kroničnim zdravstvenim problemima.

Siromaštvo

Po službenim podacima RH samci koji su u RH prošle godine imali prihod od 5924 eura i službeno su siromašni moguće socijalno isključeni.

A to znači da u riziku od siromaštvu živi 59,9 posto samaca starijih od 65 godina. Istina je da dio njih ne živi u siromaštvu, jer su stekli ušteđevinu ili si proizvode hranu ili iznajmljuju nekretnine. Ali puno previše je siromašnih starih ljudi.

Gledajući cijelu naciju stopa rizika od siromaštva u 2023. iznosila je 19,3%. Primjerice to se odnosi na kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina čiji godišnji prihod je bio niži od  12440 eura.

Pristupačnost, mobilnost

Prije par dana Sabor je prihvatio izvješće i uvažio preporuke Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, između ostalog na pristupačnost radu i zapošljavanju, dostupnosti i kvaliteti ortopedskih pomagala, iznosima naknada, a sve se to tiče i umirovljemika. Zaključak, puno je posla i puno se može unaprijediti život osoba s različitim ograničenjima i potrebama, posebno na stvaranju preduvjeta za pristupačnost objektima od strane ljudi sa poteškoćama u kretanju.

Prema Povelji UN-a o pravima invalida na pristupačnost i Preporuci Vijeća ministara Vijeća Europe iz 1992. godine - izostanak prava na mobilnost građana s invaliditetom kršenje je ljudskih prava i prava na dostojanstven život.